Mi Vam donosimo TOP 10 znamenitosti i iskustava koje treba doživjeti dolaskom u ovaj grad.

Putovanje u Sarajevo, top 10 atrakcija

Sarajevo je grad koji ćete zasigurno željeti posjetiti više no jednom u životu, prvenstveno zbog opuštene atmofere, ljubaznih domaćina, dobre hrane i zagarantirane zabave.

1. BAŠČARŠIJA
Vjerovatno bi prva asocijacija na Sarajevo većini ljudi  bila upravo Baščaršija – stari dio grada, duša grada. Nezaobilazna točka svih posjetitelja jei čuveni Baščaršijski trg, gdje se nalazi Sebilj – jedan od najupečatljivijih simbola Sarajeva. Baščaršija je još u osmansko doba bio žila-kucavica grada , njegovo glavno trgovište i epicentar gotovo svih bitnijih društvenih dešavanja. Danas je to autentični dio grada koji čuva kulturu i duh nekih starih vremena. Tako na Baščaršiji možete i danas pronaći brojne zanatske radnje u kojima se izrađuju rukotvorine od bakra, tradicionalne prostirke, ručno rađeno posuđe, šarene svjetiljke sa prigušenim svjetlima te trgovine koje prodaju tradicionalne bosanske i turske slatkiše. Osim što se možete zasladiti bosanskim specijalitetima uz pravu bosansku kavu upravo ovdje ćete pronaći i najbolje bosanske ćevape.

2. SARAJEVSKA ŽIČARA
Trebevićka žičara, ili kako su je starije Sarajlije zvale – uspinjača bila je jedan od prepoznatljivih simbola grada sve do rata kada je nažalost 1992 uništena dok je Trebević postao prva linija fronte. S velikim entuzijazmom i ljubavlju žičara je obnovljena te puštena u pogon 2018 godine. Vožnja do Baščaršije u jednoj od 33 prekrasne gondole do Trebevića, omiljenom gradskom izletištu koje zovu i  „ pluća grada“ traje 8 minuta, gdje možete uživati u prekrasnom pogledu na grad.  Na samom Trebeviću, posjetioci mogu uživati u prelijepom pogledu na panoramu Sarajeva, kao i u šetnji prirodom do izletišta Brus ili Prvi šumar u blizini hotela Pino Nature, dok u prekrasno uređenom hotelu možete svratiti na okrijepu ili kavicu.  

3. GRADSKA VIJEĆNICA
Gradska vijećnica je najimpozantnija građevina u Sarajevu, građena tokom austrougarske okupacije. Simbol grada s većine razglednica je djelo Aleksandra Witteka, koji je sjedište sarajevske gradske uprave osmislio u pseudomaurskom stilu, kao arhitektonski spoj Istoka i Zapada. Podsjetimo se da je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda izvršen upravo nakon njegove posjete Gradskoj vijećnici. Nakon Drugog svjetskog rata u Vijećnici je bila smještena Nacionalna i Sveučilišna knjižnica BiH. Za vrijeme posljednjeg rata, 1992. godine, Vijećnica je zapaljena. Izgorjelo je gotovo 90 posto knjižničkog fonda, a sama zgrada je postala simbol opsade i tragedije Sarajeva. Vijećnica je ponosno obnovljena 2014. godine  te otvorena za posjetitelje a često se koristi za posebna primanja.

4. MILJACKA I NJEZINI MOSTOVI 
Miljacka, dugačka 35,9 km, najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo. Miljacku krasi više desetina mostova, a njihova gradnja potiče od turskog doba pa sve do danas. Ona je i žila kucavica grada koja dijeli i spaja stanovništvo Sarajeva. Šetnja uz Miljacku će vam ispričati brojne tajne ovoga grada, dovesti vas na ključna povijesna mjesta te vam štošta otkriti o kulturološkim razlikama stanovništva koje živi u harmoniji stoljećima na ovom prostoru. Kad pričamo o mostovima na Miljaci najpoznatiji je latinska ćuprija.  Ono što su Karlov most u Pragu i Lančani most u Budimpešti, to je u Sarajevu Latinska ćuprija. Pored ovog mosta, Miljacku premošćuje još nekoliko mostova, od kojih treba spomenuti Šeher-Ćehajinu ćupriju pored Vijećnice i modernistički most Festina Lente, smješten pokraj Akademije likovne umjetnosti.

5. LATINSKA ĆUPRIJA
Latinska ćuprija je vjerojatno najpoznatiji i jedan od najstarijih mostova u Sarajevu. Ovaj most je doživio brojne preinake, od prvog drvenog mosta, koji je stajao na istom mjestu, pa sve do današnjeg kamenog. Specifičnost ove ćuprije nije samo u događajima kojima će njen kamen svjedočiti, nego i u tome što u svojim stupovima ima dva kruga koji služe da rasterete pritisak vode na most u vrijeme visokog vodostaja. Most je posebno znamenit je po činjenici da je upravo u njegovoj neposrednoj blizini Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, što je bio povod za Prvi svjetski rat. Most je od 1918. do 1992. nosio naziv Principov most, nakon čega mu je vraćen stari naziv.

6. SARAJEVSKI ĆEVAPI 
Ključno pitanje u Sarajevu je „gdje pojesti najbolje ćevape?“. I tad kreće žustra rasprava jer baš svaki Sarajlija ima svoje posebno mjesto te mu neće biti teško uvjeravati vas koliko god dugo treba da upravo tamo trebate isprobati ovu deliciju. Ćevapi su tradicionalno bosansko jelo od faširanog mesa koje vole apsolutno sve generacije. Sarajevski ćevapi serviraju se u somunu s dosta luka i kajmaka. Postoji mnoštvo recepata za ćevape, ali stare sarajevske ćevabdžinice izvorni, originali recept neće dati nikome. Zbog toga ćete naići na nekoliko varijacija recepata i u samim ćevabdžinicama. Pa su tako mnogima omiljeni ćevapi u “Zmaju”, drugima u “Ferhatoviću”, “Želji” i “Hodžiću”, a nekima u “Mrkvi”. Predlažemo da krenete redom… 

7. FILIDŽAN SARAJEVSKA KAVA
Neizostavno iskustvo koje treba doživjeti u Sarajevu je kušati pravu bosansku kavu posluženu u filidžanu. Set za serviranje bosanske kave naziva se kaveni takum. Njega čini tabla (bakrena tacna) sa džezvom (posuda sa drškom u kojoj se kuha kava), šećerluk (posuda za šećer i rahatlokum) i fildžani (šalice bez drške iz kojih se pije kava). Nekad je postojala razlika između muškog i ženskog fildžana. Muškarci bi pili jaču kavu i to veoma često, sa svima sa kojima bi tokom dana imali kakvog posla, pa je njihov fildžan bio malen „ko oko“. Ženski fildžan bio je nešto veći, a žene bi u stara vremena obično pile slabiju kavu, ili bi u nju dodavale mlijeko. Kako je bosanska kava već stoljećima okosnica društvenog života u Bosni i Hercegovini tom se ritualu pridaje veliko značenje.

8. SARAJEVSKA PIVARA 
Izgrađena 1882. godine kao privatno vlasništvo bečkog industrijalca Heinricha Lewyja, danas je poznata kao Sarajevska pivara. Pivara ima i vlastiti restoran (Pivnica HS) u kojem nude ukusnu hranu i izvrsna piva. To je ujedno i jedina pivara koja proizvodi tamno pivo. Danas u sklopu pivare postoji i jedinstven turistički objekat koji predstavlja svojevrsnu suvenirnicu-muzej. Svaki dan od 10 do 18 sati, posjetitelji mogu pogledati zanimljive eskponate kao što su  pivske boce iz perioda Austro-Ugarske monarhije, etikete Sarajevske pivare od Osmanlijskog carstva do danas i upoznati se sa razvojem pivarske industrije u Bosni i Hercegovini. Cijena ulaznice koja uključuje gratis pivo ili sok u Pivnici HS je 5 KM.

9. VRELO BOSNE
Vrelo Bosne, spomenik prirode i izvorište rijeke Bosne je omiljeno izletište Sarajlija, ali i brojnih turista iz raznih dijelova države i svijeta, naročito popularno u proljetnim i ljetnim mjesecima, jer predstavlja utočište tokom sparnog vremena. Rijeka na ovom mjestu formira nekoliko manjih jezera u kojima plivaju ribe i plove labudovi i patke, okruženi bogatom šumom i drugim rastinjem.
Izletište je povezano s Ilidžom tzv. Velikom alejom, 3.5 kilometra dugim šetalištem ukrašenim  sa oko 3000 stabala platana i kestena. Posjetitelji mogu ovu trasu prošetati ili se povesti kočijom što je također doživljaj za pamćenje.

10. SARAJEVSKE GASTRO DELICIJE
Sarajevo kao povijesna raskrsnica Istoka i Zapada, mjesto u kojem se isprepliću mnoge kulture, a od kojih je svaka, osim na arhitekturu, ostavila pečat i na gastronomsku ponudu ovog grada. Sarajevo je stoljećima gradilo i izgradilo svoj specifičan ukus u kulinarstvu, koji se malo gdje može sresti.  Tako možete u aščinicama pojesti: pače, begovu čorbu, sogan-dolmu, sarmu; u ćevabdžinicama: ćevape, pljeskavice, sudžuke; u buregdžinicama  razne vrste pita: burek, sirnicu, zeljanicu; u slastičarnama: baklave, ružice, kadaif, tufahije... Sve su to jela po kojima je Sarajevo nadaleko poznato i zbog kojih se turisti sa uživanjem ponovo njima vraćaju. 

Napisala: Tanja Bulić Jurić